Gotovo svi imamo svoju omiljenu bajku ili priču koju su nam redovito, najčešće prije spavanja, pričali mama, tata, baka ili djed.
Razmišljajući o tim trenucima i danas se jasno sjećam uzbuđenja i radoznalosti kad bi mi mama pričala istinite priče za djecu iz svojeg djetinjstva. Ušuškana u posteljinu s medvjedićima, u svojem toplom krevetu i sigurnom okruženju, jedva sam čekala da mama počne pričati. O svojoj baki, o bakinoj sestri Đeli, živopisnoj osobi o kojoj bi s lakoćom dugo, dugo mogla pričati, o dedi Joži i nebrojenim pustolovinama koje je sama proživjela sa sestričnama i prijateljima.
Pa o prevarantima koji su im htjeli prodati sredstva za čišćenje, a bilo je tu i priča o nadnaravnim pojavama za koje mi mama i danas tvrdi da su se stvarno dogodile. Mamine riječi pretvarale su se u jasne slike koje si i danas mogu predočiti. Osim tih priča, bilo je tu i klasičnih bajki poput Crvenkapice, Ivice i Marice i mnogima najdraže priče Ježeva kućica (koju smo svi u obitelji već znali napamet), a i pjesmice U jednoj zimskoj noći koja bi gotovo uvijek i brata i mene, a kasnije i sestru rasplakala.
Iz samog nostalgičnog prisjećanja na djetinjstvo mogu zaključiti da je moć riječi iznimno snažna i utjecajna, a samim tim potrebna svakom djetetu. Zamišljanje, maštanje, uzbuđenje, radoznalost, kreativnost i empatija samo su dio pozitivnih strana koje nam nudi pričanje priča.
Govore i pišu da je Albert Einstein jednom rekao: „Ako želite da vaša djeca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još inteligentnija, čitajte im još bajki“.
Koje su dobrobiti bajke i kako utječu na cjelokupni razvoj djeteta?
1. Slušanje priča jača imaginativnu aktivnost
Ono najočitije je da čitanje ili pričanje književnih djela, a posebice bajki potiče razvoj mašte. Dijete zamišlja svijet bajke, predočuje si likove i odnose među likovima do zadnjeg detalja te ih kasnije pokušava razumjeti što mu olakšava i razumijevanje stvarnog svijeta. Pojednostavljeno — dijete mašta i zamišlja. Maštu često zapostavljamo, no itekako je važna ne samo u dječjoj, nego i u odrasloj dobi kad razmišljamo o ciljevima, željama. Mašta može svašta pa nas često može dovesti i do rješenja nekih problema.
2. Slušanje priča važno je za razvoj govora i obogaćuje vokabular
Izloženost govoru iznimno je važna u ranom djetinjstvu, a pričanjem bajki potiče se razvoj govora i obogaćuje se djetetov vokabular. Osim toga, dijete spontano usvaja i samu strukturu priče s njezinim uvodom, središnjim dijelom i krajem što pozitivno utječe na razvoj vještine govorenja i organiziranja sadržaja.
3. Slušanje priča razvija vještinu slušanja i pažnju
Važno je razlikovati pojmove čuti i slušati. Čuti se javlja spontano, dok je slušanje vještina koju je potrebno razvijati. Slušati znači primati informacije i o njima promišljati što je vrlo važno i u privatnoj i u poslovnoj komunikaciji, a razvija se od ranog djetinjstva. Slušanje zahtijeva potpunu usredotočenost i koncentraciju prema onome tko govori i što govori. Ta se vještina uspješno može poticati i razvijati čitanjem/pričanjem priča. Posebice interaktivno čitanje[1] razvija različite vještine slušanja — aktivno, selektivno čime se stvara preduvjet za uspješnu komunikaciju, a osim toga je i svojevrsni preduvjet uspješnog učenja na temelju slušanja. Pa kad komunicirate — samo čujete ili stvarno i slušate sugovornika? :)
4. Emocionalni i moralni razvoj
Osim komunikacijskih vještina i mašte, bajke djeci pomažu i u socijalno-emocionalnom razvoju. Slušanje o dobrim i lošim događajima i likovima kod djece izaziva emocije sreće, tuge, ljutnje i empatije. Doživljavanje emocija kroz likove i poistovjećivanje s likovima djeci pomaže u shvaćanju vlastitih emocija i priprema ih na različite životne situacije. Djeca prilikom poistovjećivanja s junakom i proživljavanjem radnje skupa s njim doživljavaju rasterećenje na psihološkom planu i tako liječe svoje nesvjesne probleme i dileme (Centner, 2007) pa se bajke nerijetko koriste i kao terapeutsko sredstvo. Osim toga, bajke obiluju zlim likovima i tragičnim događajima pa nude djeci mogućnost za promišljanje i razvoj moralne kompetencije.
Bajke pozitivno utječu na cjelokupni razvoj djeteta. Začaraju nas i obogate mnoštvom vrlina te nas izbace u svijet spremne na suočavanje sa svakodnevnim izazovima. Osim nabrojanog, nakon slušanja priče i razgovora o istoj tek slijedi ono najslađe, a to su stvaralački zadaci koji potiču dijete da se slobodno izrazi i prikaže svoje shvaćanje svijeta i emocija na jedinstven način.
Crtići i videoigre potisnuli su priču u drugi plan, stoga je vrlo važno osvijestiti sve dobrobiti priče i pričanja i pokušati ih revitalizirati. I dok crtići nude sva rješenja i imaju pripremljene odgovore na sva pitanja, priča nas potiče na razmišljanje i maštanje, stvaranje vlastitih svjetova, zamišljanje likova prema opisu. I naravno da nećemo zaboraviti crtiće, imaju i oni svojih prednosti, ali dajmo priči malo više prostora i šanse.
[1] Interaktivno čitanje podrazumijeva aktivno uključivanje djece u proces čitanja/slušanja priče. Postiže se postavljanjem ciljanih pitanja u vezi s pročitanim/poslušanim, zadavanjem stvaralačkih zadataka u vezi s pričom i slično.
Iva Jagačić, mag. educ. philol. croat.
Literatura:
Centner, S. 2007. Kako zavoljeti knjigu i čitanje. Đakovo: Tempo.
https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/psi/Jasmina-Sehovic.pdf (preuzeto: 10. 8. 2023.)
https://hrcak.srce.hr/file/389504 (preuzeto: 10. 8. 2023.)
https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg%3A2756/datastream/PDF/view (preuzeto: 10. 8. 2023.)